Liburnija Regionalni liburnijski portal
Istraživanje MyPlace, koje financira Europska komisija, potvrđuju ranija istraživanja kojima je dokazano kako je razina aktivnog sudjelovanja mladih u društvu relativno niska. U istraživanju se također može vidjeti kako mladi imaju slab interes za politiku te njihove negativne stavove o političarima. Mlade najviše zanima pitanje zapošljavanja i stanovanja. Iako imaju pozitivan stav o demokraciji ipak podržavaju vojni režim.
Ispitivanje je provedeno nad mladima iz Zagreba. Dio ispitanih je iz Podsljemenske zone u kojoj se nalazi 97% Hrvata i 95% katolika, a drugi dio je iz Peščenice koja ima drugačiju strukturu stanovnika. Tamo 14 posto stanovništva čine nacionalne manjine (većinom Srbi, Bosanci i Romi s obzirom na etničku pripadnost te pravoslavci i muslimani s obzirom na vjersku pripadnost).
“Za Peščenicu se može reći i da je “problematičniji” dio grada, siromašnija gradska četvrt, s višom stopom kriminala od Podsljemena”, navode u istraživanju.
Ne uključujući glasovanje, potpisivanje peticija najzastupljenija je pojedinačna aktivnost. Kao relativno češće oblike participacije mladi navode i sudjelovanje u demonstracijama, potom slijede izbjegavanje ili pak namjerno kupovanje određenih proizvoda zbog političkih, etičkih ili razloga vezanih za zaštitu okoliša.
Između 5 i 10% mladih tijekom 12 mjeseci prije anketiranja najmanje je jednom pisalo ili prosljeđivalo pisma/elektroničke poruke političkog sadržaja, prikupljalo potpise, napisalo članak te je sudjelovalo u spontanom okupljanju (flashmob) ili u štrajku.
Uključenost mladih u rad različitih organizacija niska je na obje lokacije: mladi najčešće sudjeluju u aktivnostima vjerskih ili crkvenih organizacija (21% u Podsljemenu i 15% u Peščenici) te sportskih klubova (33% u Podsljemenu i 26% u Peščenici), dok uključenost u aktivnosti političkih stranaka navodi 13% mladih u Podsljemenu, a 7% u Peščenici.
Autori navode kako je participacija i organizacijska uključenost mladih u drugim manje urbaniziranim dijelovima Hrvatske vjerojatno još manje zastupljena.
Anketa je otkrila visoku razinu izborne participacije na nacionalnim parlamentarnim izborima 2011. godine. U Podsljemenu u skupini od 19 do 21 godine glasalo je 74 posto mladih. Dva posto manje glasovalo je u skupini od 22 do 25 godina. U Peščenici 65% mladih u skupini od 19 do 22 godine i 74% mladih u skupini od 22 do 25 godina.
Mladi uglavnom ne vjeruju političkim i državnim institucijama. 81% mladih u Peščenici ne vjeruje političkim strankama dok je taj postotak u Podsljemenu 74%. Saboru ne vjeruje 76% ispitanika u Peščenici, a u Podsljemenu ne vjeruje 71%. Milanoviću ne vjeruje 59% ispitanika u Podsljemenu i 63% ispitanika u Peščenici.
Religijskim institucijama ne vjeruje 47% mladih u Podsljemenu i 56% u Peščenici, medijima ne vjeruje 53% mladih u Podsljemenu i 59% u Peščenici.
Stavovi mladih prema političarima negativniji su u Peščenici (75%) nego u Podsljemenu (72%). Samo 15% mladih u Podsljemenu i 8% njih u Peščenici misli kako su političari zainteresirani za mlade ljude poput njih.
Čak 55 posto ispitanika iz obje grupe podržava sustav u kojem snažni vođa nije pod kontrolom Sabora, a 32% u Podsljemenu i 25% u Peščenici smatra kako je vojni režim donekle dobar ili vrlo dobar način upravljanja zemljom.
Većina mladih stav prema Drugom svjetskom ratu formira pod utjecajem roditelja, a neki kažu kako o njemu nisu ni učili u školi. Čak 69% mladih u Podsljemenu i 70% u Peščenici iskazuje malen ili nikakav interes za suvremenu povijest.
Domovinski rat mladi percipiraju kao najvažniji događaj za hrvatsku povijest ( u obje grupe 93 posto odgovara kao “važno” ili “vrlo važno”). Drugi najvažniji događaj je potpisivanje ugovora o pristupanju Europskoj uniji (76% mladih na obje lokacije taj događaj ocjenjuje važnim ili vrlo važnim). Trećina mladih na obje lokacije slaže se s tvrdnjom “Članstvo u Europskoj Uniji Hrvatskoj će znatno koristiti” (35% Podsljeme, 30% Peščenica), trećina je neutralna (33%, 38%), a trećina se ne slaže s ovom tvrdnjom.
Treba napomenuti da je među mladima treći događaj po percipiranoj važnosti za hrvatsku povijest – razdoblje Nezavisne države Hrvatske (NDH), njemačke marionetske države tijekom II. svjetskog rata, koje oko 70% mladih ocjenjuje važnim ili vrlo važnim za hrvatsku povijest.
Dio intervjuiranih mladih osoba pokazuje slabo znanje i manjak temeljnih informacija o važnim događajima iz nedavne prošlosti, posebice u vezi s II. svjetskim ratom. Iako neka mišljenja intervjuiranih mladih podsjećaju na glavna obilježja diskursa i prijepora u svijetu odraslih, intervjuirani mladi većinom su jednoglasni u stavu da se povijest ne bi smjela (zlo)rabiti za političke svrhe.
